Jarunsko jezero

Jarunsko jezero Ciljna ravnina veslačke staze jezera Jarun s tribinom i privremenom plutajućom pozornicom [GP 2004.]

Pijesak je vruć dvadeset centimetara u dubinu. Do polovice u njemu su zakopani Degy, Kvrga i Gnjuso. Daleko od Gradskog kupališta, u pravoj tišini. Sava je mokra i plitka. Leže oznojeni, u podmuklom polusnu. S novog aerodroma puže avion gore, u nebo, u sunce, blještavi putnički avion. Kvrga otvori lijevo oko, a zatim, spustivši kapak, tiho progovori:
– Dva sata i deset minuta. Čangi neće dolaziti. Da je mislio doći, već bi bio tu.

(Alojz Majetić: Čangi, 1963.)

Jarun, taj nekad pusti prostor između Trešnjevke i Save, a danas vrlo napučeni dio grada je postao čak i “lik” u romanu. Čangijevi prijatelji se izležavaju u tada divljem i pustom dijelu uz obalu Save, a sličnim taj kraj pamte mnoge starije generacije Zagrepčana, koji su se tam išli kupati.
Sve dok izgradnja rekreacijskog centra kakav danas poznamo nije taj predio skoro sasvim “civilizirala”, tu se moglo doživjeti pravu divljinu na domaku grada. Cijela polja su bila puna “ciganskog perja” u cvatu.
Prvi koji su sistematski počeli narušavati taj mir su bili veslači, točnije kajakaši. Već u kolovozu 1948. održali su na Jarunu, tadašnjem rukavcu Save, prvenstvo Hrvatske.

Iako je prvi veslački klub u gradu Zagrebu, pod imenom “Prvo hrvatsko veslačko i ribarsko društvo” osnovan još 1872. veslači su se uglavnom držali rijeke Save i na njoj trenirali i održavali takmičenja. Prva veslačka regata je održana u Zagrebu 1. listopada 1922.
No, od sredine dvadesetog stoljeća se počinje dosta intenzivno razmišljati o izgradnji prave veslačke staze, koja ne bi ovisila o hirovima i vodostaju rijeke Save. U igri su bili osim Jaruna, još i Bundek i prostor desno od ceste Podsused – Samobor.

Čini se da je ipak već tada prevagnula ideja da to bude Jarun, a zagrebački “Narodni list” piše 1950. da veslači imaju za vježbanje bazen s vodom stajačicom na Jarunu. Taj je prostor bio premali za takmičenja, a interesantno je da različiti izvori navode vrlo različite dimenzije pa se spominju duljine od 350 do čak 1500, a širine od 30 do 60 metara.
Negdje u to vrijeme (1952.) prof. Fedor Wenzler je u svom diplomskom radu predvidio gradnju veslačke staze. Dugo je ta ideja ostala samo na papiru, sve dok se 1961. nisu upoznali prof. Wenzler i Luka Bajakić, tadašnji predsjednik Fonda za unaprijeđivanje fizičke kulture grada Zagreba. Time je ideja o Jarunu kao sportskom objektu počela prodirati u institucije i pomalo rasti opsegom.
Početkom šezdesetih je postojala zamisao da se na području Jaruna stvori nešto kao Maksimir na zapadu grada: perivoj sa šumama i livadama za rekreaciju građana.

Iz dia-arhive Vladimira Tarnovskog

Još prije nego je počelo bilo kakvo uređenje prostora Jaruna, tamo su se naselili prvi “stanari”. Kanu klub “Končar” je ostao bez svojih klupskih prostorija u napuštenom bunkeru kraj željezničkog mosta na lijevoj obali Save, uništenih u poplavi 1964. pa su se 1966. uselili u jednu ispražnjenu baraku na Jarunu.
Projektna studija je dovršena 1963., a tek 1968. ju odobrava Skupština grada Zagreba. Konačno je 1970. dovršena i projektna dokumentacija. Njom se pokušalo iskoristiti oblike vodenih površina koje su nastale iskopom šljunka u šljunčari građevinskog poduzeća “Tempo”, koje je tu kopalo od početka šezdesetih.
Realizacija projekta je išla jako sporo, novci su obično otišli na drugu stranu, za neki “važniji” projekt, a Jarun je čekao. Uz “Tempo” tu su počeli šljunak kopati i bageri “Hidroelektre” i “Viadukta” i pomalo su buduća jezera i veslačka staza ipak počeli poprimati današnje oblike.

Zračna snimka jezera Jarun u izgradnji 1982. godine - preneseno iz knjige "Crvena Trešnjevka"
Zračna snimka jezera Jarun u izgradnji 1982. godine – preneseno iz knjige “Crvena Trešnjevka”

I prije završnog uređenja za Univerzijadu, Jarun je bio poprištem nekih prvenstava i drugih športskih takmičenja. Na primjer, 1981. je ovdje bilo održano republičko prvenstvo na kojem je Matija Ljubek osvojio tri zlatne medalje.

No, završni impuls dovršenju cijelog rekreacijskog centra je dao izbor Zagreba za domaćina 14. Univerzijade. Uz to je kao izborni šport, kojeg bira zemlja domaćin odabrano veslanje, ne bi li se doslovce prisililo institucije na završetak projekta.

Univerzijada je održana od 8. do 19. srpnja 1987. i nakon toga više ništa nije bilo isto. Za tih 12 dana je Zagrebom prodefiliralo oko 4000 natjecatelja (i oko 2500 neizbježnih športskih funkcionara) iz 122 države.

Oznaka "paviljona" u Studentskom domu "Stjepan Radić" koji je 1987. bio dijelom "Olimpijskog sela" [GP 2015.]
Oznaka “paviljona” u Studentskom domu “Stjepan Radić” koji je 1987. bio dijelom “Olimpijskog sela” [GP 2015.]

I nakon toga su se na Jarunu počeli odvijati razni događaji, manifestacije, natjecanja, parade, predstave, druženja, natjecanje drvosječa, norijade, koncerti….
Svakako treba spomenuti dva svečana mimohoda Oružanih snaga prilikom Dana državnosti 1995. i 1997. (tko se ne sjeća naših prvih raketa pokazanih na Jarunu 1995.).
Od 8. do 11. kolovoza 1999. su održane Svjetske vojne igre u kojima je sudjelovalo 6500 športaša iz 81 zemlje.

Na plovećoj pozornici ispred tribine kod veslačke staze su u okviru “Kazališta na vodi” izvedene “Noć u Veneciji” i “Jesus Christ Superstar” u ljeto 2002., a 2003. je izvedena “Hair”.

“Kazalište na vodi” – Arhiva Vladimira Tarnovskog

Jarun danas – obuhvaća površinu od 235 hektara od čega su 75 hektara vodene površine. Regatna staza je duga 2250 m, a osim nje su tu još Veliko i Malo jezero. Jarun ima šest otoka: Otok Univerzijade, Otok Trešnjevke, Otok veslača, Otok hrvatske mladeži, Otok divljine i Otok ljubavi. Uz obale Jaruna se proteže 2500 m šljunčanih plaža. Na području Jaruna su športski tereni za športaše i rekreativce, klubovi veslača, kajakaša i kanuista, jedriličari, daskaši i – ribiči. Postoji i skate park, tereni za odbojku u pijesku, park skulptura.

Na Otoku mladosti na zagrebačkom Jarunu smještena je umjetničko-ekološka postava pod nazivom Solarni pleksus Europe, skupina litopunkturnih kamena koja predstavlja središnju energijsku os Europe koja pulsira između otoka Islanda i Krete. Zagreb je svojim položajem na sredini između te dve “krajnje” točke Europe smješten na solarnom pleksusu odnosno trbuhu Europe. Ostatak je to, nažalost, uklonjenog projekta Marka Pogačnika, nazvan “Litopunktura Zagreba”.

Raspored objekata u rekreacijskom centru "Jarun" - skica [VT 2008.]
Raspored objekata u rekreacijskom centru “Jarun” – skica Raspored objekata u rekreacijskom centru "Jarun" - kazalo [VT 2008.]
Raspored objekata u rekreacijskom centru “Jarun” – kazalo

Malo jarunsko jezero s otokom ljubavi
Malo jarunsko jezero s otokom ljubavi [GP 2005.]

Šumski dio ima puno sačuvane autohtone vegetacije, pri čemu je od drveća pretežno prisutna vrba i topola. Uz Otok divljine trska i šaš omogućuju staništa velikog broja životinjskih vrsta, osobito ptica.
Jezera se pune podzemnim vodama, srednja im je dubina 4 do 4,5 metara, a razina ovisi o razini podzemnih voda i vodostaju rijeke Save. Srednja ljetna temperatura vode je 24°C, dok se zimi, u siječnju prosjek najniže temperature vode kreće oko 4°C.
Jezera su poribljena amurom, bijelim i sivim glavašem, smuđem i pastrvskim grgečom.

(Vladimir)

Sredinom 20. stoljeća, južno od sela Jarun nalazila su se polja na kojima se izmjenjivao kukuruz i pšenica, a južno od njih se protezao rukavac Save okružen šumom. Uz rukavac su neki mještani lovili ribe. Na zapadnoj strani rukavcu se moglo lako prići i tu su žene prale rublje. Zapadno od rukavca prema šumi u Prečkom prostirali su se pašnjaci na kojima su pasle krave.

Nakon poplave 1964. i gradnje nasipa rukavac je odvojen od Save. U to je vrijeme počelo iskapanje šljunka i pijeska na području gdje je rukavac skretao prema Savi. Nastale su šoder grabe. I rukavac i šoder grabe služili su kao kupalište.

Sedamdesetih godina se rodila ideja o sportsko-rekreacijskom centru. Ubrzo je došlo do gradnje. Rukavac Save pretvarao se u veslačku stazu, a šoderice u jezero.

(Višnja)

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 2

  1. Drazen Sudic 26.04.2015, 21:52

    Pozivam Vas na rekreativno veslanje u HAVK MLADOST, Veslačka 26 u Zagrebu
    Tel 01 6192209 i mobitel 098 819357
    O nama više na http://www.MLADOST.hr !
    Treninzi za sve uzraste u Klubu sa 102 godine kontinuiranoga razvoja veslanja.
    Dođite u veslački klub Svjetskih prvaka braće Vačenta i Martina Sinkovica!
    Zaveslajte s nama na Jarunu i pripremite se za nastup na regatama na Rajni, Dravi, Dunavu i mnogim jezerima i Venecijanskim zalivom ! http://www.vogalonga.it
    Pozdrav svima i do viđenja na veslanju
    Dražen Sudić

  2. GP 28.04.2015, 23:47

    Iako naša web-stranica nije namijenjena reklamiranju bilo koje vrste, privremeno radimo izuzetak svjesni važnosti rekreativnog angažiranja mladih.
    Za MT
    GP

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )