Trešnjevačka groblja

Trešnjevačka groblja Groblje u Gornjem Vrapču sa župnom crkvom Sv. Barbare u pozadini [VR 2015.]

Na Trešnjevci ne postoji niti je ikada postojalo javno groblje.

Ova izjava je prema našim sadašnjim saznanjima posve točna, no istovremeno poziva i na razmišljanje: zašto?

Na području Trešnjevke živjelo se još u srednjem vijeku, no niti na jednom dijelu današnje Trešnjevke sve do 20. stoljeća nije se nalazilo niti jedno veće naselje, a isto tako niti jedan sakralni objekt (crkva, samostan). Obzirom da su se u davna vremena groblja najčešće gradila pored crkava (i crkve pored grobljâ), nepostojanje važnijih naselja i drugih važnih lokacija (zaštićena mjesta, strateške prometnice, prijevoji, vrhovi itd) na kojima bi bila izgrađena neka crkva, diktiralo je i nepostojanje ikakvog groblja na području Trešnjevke.

No, gdje su se onda pokapali preminuli Trešnjevčani?

Pokojnici s područja Trešnjevke pokapali su se u grobljima općina u kojima se tada Trešnjevka nalazila. Od 1850. godine predjeli Trešnjevke istočno od potoka Črnomerca nalazili su se u sklopu tadašnje gradske općine Zagreb. U prvo vrijeme, sve do 1876. i otvorenja Mirogoja kao prvog velikog zajedničkog gradskog groblja, Zagreb još nije imao centralno mjesto za ukop svojih građana i oni su se ukapali u mala groblja koja su se većinom nalazila na periferiji tadašnjeg grada, oko malih crkvica u pojedinim gradskim i prigradskim naseljima. Zagreb je tada imao 24 000 stanovnika i čak 10 grobalja! Tada još vrlo rijetko napučenoj Trešnjevci (njenom dijelu koji je pripadao Zagrebu) najbliže je groblje bilo ono kod crkve Sv. Duha i dostupni podaci ukazuju da je ono bilo najčešće korišteno za ukop Trešnjevčana. Otvaranjem Mirogoja stvari su se mijenjale, no vjerujemo da se sa ukopima na groblju kod Sv. Duha nastavilo bar djelomice sve do njegova zatvaranja oko 1901. godine (groblje je zatvoreno radi priprema za gradnju tadašnje Ortopedske bolnice na čiju se lokaciju poslije doselila i Zakladna bolnica, sada Bolnica Sv. Duh)

S druge strane potoka Črnomerca, na zapadu današnje Trešnjevke, nalazilo se područje tadašnje općine Vrabče gornje. Crkva Sv. Barbare u Gornjem Vrapču spominje se već u 14. stoljeću, dok je groblje pored nje osnovano u 18. stoljeću. Obzirom da je u to doba to bila jedina crkva na području općine onda su stanovnici današnjeg Jaruna, Ljubljanice, Rudeša i Prečkog u to doba na mise i sprovode hodali čak u Gornje Vrapče, i to još na starim kartama ucrtanim putem koji je vodio današnjom Peščanskom i Jablanskom ulicom, a zatim Oranicama prema Vrapčanskoj cesti. Takvih sprovoda se sjećaju neki još i danas živući stanovnici tih naselja…

Pored groblja u Gornjem Vrapču pokojni Trešnjevčani bili su pokapani i na groblju čiji se ostaci još i danas vide u Donjem Vrapču na području između Medarske ulice i ulice Oranice. Dio posmrtnih ostataka prenesen je na groblje u Stenjevcu, no s time se pred nekoliko godina prestalo. Za razliku od proširenog vjerovanja da su se na tome groblju pokapali samo preminuli bolesnici Psihijatrijske bolnice Vrapče (zbog koje je, na poticaj Kune Weidmanna, groblje i otvoreno 1920. godine), uz bolesnike su bili pokapani i drugi građani što pokazuje i broj obiteljskih grobnica koji ne odudara bitno od onog na drugim grobljima. Posljednji ukop na tom groblju bio je 1974. godine, a nakon toga je groblje dugi niz godina bilo neodržavano da bi godine 2008. ono bilo ograđeno i kroz njega bila uređena pješačka staza i od tada se redovno održava kao parkovna površina.

Napušteno groblje u Donjem Vrapču/Oranicama [VR 2015.]
Napušteno groblje u Donjem Vrapču/Oranicama [VR 2015.]

Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do pripojenja zapadnih dijelova Trešnjevke Zagrebu tako da se nakon 1955. preminuli stanovnici svih dijelova Trešnjevke pretežno ukapaju na zagrebačkim gradskim grobljima, no, s obzirom na tradiciju ukopa na groblju u Gornjem Vrapču, vjerujemo da mnoge trešnjevačke obitelji i nadalje tamo ukapaju svoje najbliže.

Zahvaljujemo Božici Trnki na pomoći kod pisanja ovog teksta.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 1

  1. Penzić 14.07.2016, 12:44

    Tvrdnja da na području današnje Trešnjevke …”do 20. stoljeća nije se nalazilo niti jedno veće naselje, a isto tako niti jedan sakralni objekt (crkva, samostan).” teško je održiva kad je poznato da je na području današnje Savske opatovine bio jedan poveći Savski otok na kojem je bila Opativina, tj samostan.
    Drugo poznato je da su Pravoslavci sa područja Trešnjevke bili ukapani na grubčku na današnjem Britansom trgu. Naime ulica Pantovčak penje se sa trga jednim povečim trokutom ( ulica plus parkić) i tu je bilo pravoslavno groblje koje je preseljeno na novo sagrađeno Rokovo, židovsko i pravoslavno groblje.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )