Ciglenica

Ciglenica “Crveni neboder” na Selskoj cesti

Ciglenica je kvart koji je sa zapada omeđen potokom Črnomercem, sa sjevera željezničkom prugom, s istoka/jugoistoka dvorištem Toplane i juga Krapinskom odnosno trasom Samoborčeka prema Klanječkoj ulici i dalje Klanječkom do potoka Črnomerca. U današnje doba se taj naziv najčešće rabi tek za uže područje između potoka, pruge te Zagorske ceste na jugoistoku i jugu.

Na području sadašnje Ciglenice je prije sto godina (pogledati isječak karte iz 1914.; Z.O. = Ziegel Ofen) bilo nekoliko ciglana: sjeverozapadno od križanja Zlatarska-Selska, sjeveroistočno od križanja Meršićeva-Zagorska itd. Naime u to doba bilo je uobičajeno imati male ciglane razasute po širem teritoriju grada. Kako je sadašnjom trasom Meršićeve tekao potok Kuniščak i tlo bilo glinovito – predispozicije su postojale. Po izgradnji industrijske ciglane Adolfa Müllera na Črnomercu te male ciglane su prestajale s radom.

Najstariji objekat na tom području je željeznička pruga sagrađena 1862. uz koju su izgrađeni prateći objekti (pretovarni kolosijeci, skladišta) smješteni na i u blizini današnjeg Zapadnog kolodvora, a tadašnjeg Kolodvora Sava. Oko 1870. se prvi put spominje Magazinska cesta kao cesta kojom je s gradom povezivano crpilište tadašnjeg vodovoda i čiji je logičan nastavak današnja Zagorska cesta.

Stara crpilišta vode
Stara crpilišta vode [GP 2013.]

Kod raskršća Selske i Zagorske ceste je 1921. godine izgrađen blok gradskih zgrada namijenjenih radnicima i to je bio jedan od prvih projekata takvog tipa u Zagrebu i prvi na Trešnjevci, na prostoru koji je još u drugoj polovici 19. stoljeća bio predviđen za smještaj industrije, skladišta te radničkih nastambi.

"Gradske kuće" u Meršićevoj ulici [GP 2007.]
“Gradske kuće” u Meršićevoj ulici [GP 2007.]

Ostatak kvarta je tokom vremena popunjen izgradnjom obiteljskih kuća zajedno sa susjednim Pongračevim koje je nastalo otkupom zemljišta od slovenske obitelji Pongratz.

Na Ciglenici se između ostaloga nalazi područni objekt dječjeg vrtića Bajka (izgrađen 1985. godine), zdravstvena stanica (izgrađena krajem 60-ih) u Zagorskoj II, neboder Ciglenica (jedna od najviših zgrada na području Trešnjevke) te gostionica Zlin (poznatija kao Blato prema vlasniku, poljoprivrednoj zadruzi iz istoimenog korčulanskog gradića) na raskršću Selske i Zagorske, poznata i po prodaji dalmatinskih vina.

Kultna gostionica "Blato" na Selskoj cesti [GP 2013.]
Kultna gostionica “Blato” na Selskoj cesti [GP 2013.]

U bloku Selska/Zagorska/Meršićeva nalazi se i Dječji dom te prostori Akademije likovnih umjetnosti, a južno od njih park s dječjim igralištem, spomenikom palim borcima NOB-a (djelo Tomislava Ostoje iz 1972.) te skulpturom Zdenac mladosti Tomislava Ostoje iz 1976.

Skulptura "Zdenac mladosti" Tomislava Ostoje iz 1976.
Skulptura “Zdenac mladosti” Tomislava Ostoje iz 1976. [GP 2013.]

Od drugih zanimljivosti vrijedi istaći prugu Samoborčeka koja je prolazila rubom kvarta i sad predstavlja ugodno (iako neuređeno) šetalište te prazan prostor u Selskoj cesti iznad podvožnjaka u kojem je nekad bila trgovina Unikonzuma (preteče današnjeg Konzuma) koja još uvijek nosi njegovu reklamu.
U Ivanečkoj ulici se nalaze prostori gumare Marijan Čavić koja je u stečaju te barake još jedne od firmi nejasne prošlosti.

Preko Zagorske ulice postoji i jedan od dvaju još aktivnih prijelaza “industrijskih kolosijeka” preko vitalnih prometnica u Zagrebu (drugi prijelaz je na Donjim Sveticama), tako da se povremeno može prisustvovati zastoju cestovnog prometa zbog prolaska teretnog vlaka i uz signalizaciju željezničarskog osoblja.

"Industrijski kolosijek" preko Zagorske ulice za snabdijevanje Elektrane-toplane gorivom [GP 2014.]
“Industrijski kolosijek” preko Zagorske ulice za snabdijevanje Elektrane-toplane gorivom [GP 2014.]

Podlistak

Po pitanju zašto, ali zašto se upravo Ciglenica zove tako uparih staru MilitarySecondSurvey iz 1806-1869. sa sadašnjim granicama. I stvarno niti na jednom području Zagreba u to doba nije bilo toliko Z.O. (Ziegel Ofen) – peći za ciglu:

Vojna karta iz 1806-1869. u paraleli sa sadašnjim planom [MS 2014.]
Vojna karta iz 1806-1869. u paraleli sa sadašnjim planom [MS 2014.]

Na nešto novijoj iz 1869-1887. cijeli kvart se zove “Peć za cigle”:

Vojna karta iz 1869-1887. [MS 2014.]
Vojna karta iz 1869-1887. [MS 2014.]

A za sve je izgleda kriv potok Kuniščak (srednja Z.O. u donjem redu je na samom potoku) – jer su njegovi talozi davali izgleda dobru glinu.

Citiram iz seminarskog rada Ciglarska glina:
“Za ciglarsku proizvodnju rabljeni su ili se rabe različiti genetski tipovi pleistocenskih i holocenskih taložina (prapor i njegovi ekvivalenti iz barske i jezersko-barske sredine, holocenski deluvijalni ili deluvijalno-proluvijalni sedimenti, nanosi rječica i potoka itd.).”

(Dodao Mladen)

(Vanja)

Vezani tekstovi: