Razno

  • Lova do krova

    Lova do krova

    Svako vrijeme i svako mjesto ima svoje “narodske” izraze za novac pa je tako i u nizu trešnjevačkih desetljeća postojao niz raznoraznih izraza za novac, kintu, lovu, pare… Kinta (= novac) je jedan od autoru ovoga teksta najdražih izraza, a najdraža izvedenica je bez sumnje “dekintiran”, onaj koji je bez novaca. Taj se izraz rabio… Više →

  • Trešnjevka na Savi

    Trešnjevka na Savi

    Odnos Trešnjevke i Save je vrlo sličan odnosu Zagreba i Save, iako su si bliski susjedi zapravo je teško reći da li se vole ili ne vole – Sava čini cijelu južnu granicu Trešnjevke, no ona je zapravo gotovo posve izolirana od svakodnevnog trešnjevačkog života. Savu možete vidjeti sa starog Savskog mosta (ako ste pješak ili… Više →

  • Trešnjevačke magle

    Trešnjevačke magle

    Trešnjevka je jedan od potpuno ravnih zagrebačkih kvartova, a cijelu njenu južnu granicu čini rijeka Sava. K tome, na trešnjevačkom području se nalazi i Jarunsko jezero, najveće zagrebačko jezero… Imajući sve to u vidu, nije uopće čudno što su Trešnjevka i magla dva usko vezana pojma. No, bilo bi nepravedno ostati samo na tome jer… Više →

  • Trešnjevačke brajde

    Trešnjevačke brajde

    U većini trešnjevačkih naselja još uvijek se mogu pronaći obiteljske kuće – negdje ih ima manje, negdje više, a negdje su gotovo čitava naselja sastavljena od nizova ulica s obiteljskim kućama (Rudeš, Ljubljanica, Gajevo, …). A uz obiteljske kuće u pravilu ide i vrt… a najljepši ukras lijepog vrta je dobro održavana brajda, najčešće na… Više →

  • Trešnjevački grafiti

    Trešnjevački grafiti

    Željeli mi to ili ne, grafiti su dio naše svakodnevice, od New Yorka i Berlina pa sve do Trešnjevke i Peščenice. Wikipedija o grafitima kaže slijedeće: Graffiti is writing or drawings that have been scribbled, scratched, or sprayed illicitly on a wall or other surface in a public place. Graffiti ranges from simple written words… Više →

  • Trešnjevka iz ptičje perspektive (7): Hotel Panorama

    Trešnjevka iz ptičje perspektive (7): Hotel Panorama

    Hotel Panorama je sa svojih 75 metara visine najmarkantnija zgrada trešnjevačkog sjeveroistoka. Iako ju visinom daleko prestiže dimnjak Toplane (202 m), a tek nešto niže su stambene zgrade na Novoj cesti, Panorama je neprikosnoveni vladar zračnog prostora tog kvarta. U tome joj pripomaže i njena izrazita staklena fasada najbolje vidljiva sa sjevera i juga –… Više →

  • Trešnjevačke štenge

    Trešnjevačke štenge

    Za kvart tako ravan kao Trešnjevka čudno je da se uopće može pohvaliti nekakvim javnim stubama odnosno “štengama” kako ih zovu trešnjevački starosjedioci. No vrijeme je ostavilo svoj trag i na licu Trešnjevke, izboralo ga i natjeralo njene stanovnike da tu i tamo izgrade poneke stube koje im olakšavaju svakodnevni život. Glavni “krivac” za te… Više →

  • Trešnjevački kvartovi na Internetu

    Trešnjevački kvartovi na Internetu

    Znatiželjni kakvi već jesmo željeli smo provjeriti u kojoj su mjeri Trešnjevka i njeni kvartovi prisutni na Internetu gledavši jesu li njihova imena upotrijebljena kao internetske domene. Provjerili smo četiri najčešće internetske domene, .com, .net, .org te .hr i evo naših nalaza! (navedeno stanje zabilježeno je početkom veljače 2016.) Ime Trešnjevka je slobodno za .hr i… Više →

  • Iva Štambuk, Tea Matija Tolić: Preobrazba gradskog prostora Trešnjevke – studentski rad

    Iva Štambuk, Tea Matija Tolić: Preobrazba gradskog prostora Trešnjevke – studentski rad

    Naselje Trešnjevka smješteno je na zapadnom rubu, danas slobodno možemo reći, šireg centra grada. Administrativno gledano, Trešnjevci pripada zona zapadno od Savske ceste. Prostor na koji se ovaj zadatak i projekt referiraju odnosi se na centar sjeverne Trešnjevke, poznat i kao stara Trešnjevka. Centar stare Trešnjevke, Trešnjevački trg, nalazi se uz Tratinsku / Ozaljsku ulicu,… Više →

  • Larisa Čišić: Trešnjevačka gmajna na području Trešnjevačkog trga – studentski rad

    Larisa Čišić: Trešnjevačka gmajna na području Trešnjevačkog trga – studentski rad

    Prostor koji društvo stvara u vremenu može biti određen fizički i simbolički. Javni prostor važan je zbog toga što pruža mogućnost druženja, dijeljenja prostora/vremena/interesa/memorije s drugima te čini temelj solidarnosti, integracije, razumijevanja i tolerancije u heterogenom urbanom prostoru (društvenom i fizičkom). Jedan od najranijih primjera javnih prostora su gemajde* gdje su seljaci mogli dovoditi stoku… Više →