Priče grada

  • Slobodna knjižnica Prečko

    Slobodna knjižnica Prečko

    Lijepo je i fascinantno vidjeti kako se usprkos svemu uvijek nađu ljudi koji svojom inicijativom i entuzijazmom pokreću stvari… može to biti sitnica tipa “guerilla gardeninga”, sadnja cvijeta u praznu lijehu uz cestu ili čišćenje smeća na javnoj površini, ili pak nešto veliko i značajno, no svim tim akcijama je zajedničko da započinju iz čistog… Više →

  • Advent na Trešnjevci

    Advent na Trešnjevci

    Adventsko je doba doba iščekivanja… doba iščekivanja Božića, doba iščekivanja završetka polugodišta ili semestra, iščekivanja dana godišnjih odmora, iščekivanja trenutaka odmora, trenutaka koje ćemo provesti s našim najbližima ………………… Tokom Adventa su zimski dani najkraći, često sivi, tmurni, hladni… no, ljudi se u svojem iščekivanju okružuju svjetlom i toplinom … pale svijeće, šarene lampice, piju… Više →

  • Javno kupalište u Creskoj ulici

    Javno kupalište u Creskoj ulici

    Gradska općina je 1936. godine adaptirala nekoliko prostorija u svojoj zgradi u Creskoj ulici 5 i tako osposobila još jedno zagrebačko javno kupalište, prvo na Trešnjevci. Prema navodima iz rada Ariane Štulhofer “Prilog istraživanju povijesti izgradnje športsko-reakreacijskih objekata u Zagrebu” (izdanje 1995. godine) kupalište je imalo samo tri kade i kapacitet od otprilike 60 kupanja… Više →

  • Ružičasta Trešnjevka

    Ružičasta Trešnjevka

    Iako je nekad bila ‘crvena’- očito, sve blijedi. Sasvim sam slučajno (a možda i ne) saznala za ovu web stranicu koja govori o Trešnjevki, uspomenama na njenu prošlost iliti povijest te o sadašnjosti koja se jako razlikuje od sretnih dana… kada je Bog hodao zemljom; neću imenovati te godine. I tako isto slučajno ‘upalo mi… Više →

  • Kasarne Trešnjevke

    Kasarne Trešnjevke

    Na području današnje Trešnjevke su se tokom njezine povijesti nalazile dvije kasarne, svaka sa svojom vrlo različitom poviješću. Bivša kasarna na Selskoj cesti je jedna od najstarijih izgrađenih lokacija Trešnjevke. Već je na karti iz 1853. godine područje Ciglenice (dakle, nešto sjevernije od kasnije lokacije kasarne) označeno područje pod imenom „Exerzierplatz“ koje je očito služilo… Više →

  • Voda koja život znači

    Voda koja život znači

    Između dva rata, Zagreb se velikom brzinom širio na područje zapadno od Savske ceste, na Trešnjevku. Međutim to širenje nije pratila komunalna infrastruktura, pa su kanalizacija a posebno vodovod, dugo, dugo bili za Trešnjevčane neostvarena želja. Zbog takovog stanja se ta zagrebačka periferija (ali i mnoga druga prigradska naselja, tada) vodom snabdijevala iz zagrebačkog podzemlja… Više →

  • O nekadašnjem potoku u Prečkom

    O nekadašnjem potoku u Prečkom

    Kao što većina vas zna, u Prečkom trenutno nema tragova niti jednog jedinog potoka i izgleda kao da je tako uvijek bilo… no, nije tako, moderna izgradnja je zatrla tragove potočića (možda zapravo tek nešto većeg kanala koji je skupljao vodu nakon kiše i u kojem je, možda nekad davno, bio neki savski rukavac) čiji… Više →

  • Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (2): Hupser na Tomislavovoj ulici

    Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (2): Hupser na Tomislavovoj ulici

    Poznaje ga svako dijete, a i oni odrasli u kojima je dijete još živo – veliki je gušt dati gasa autu i “poskočiti” preko brežuljka u Tomislavovoj ulici koji je nastao zbog prelaska ceste preko niskog nasipa teretnog kolosijeka koji je nekad vodio u skladište ogrjeva Šuma, skladište Ferimporta, tvornicu Končar te prema bivšoj kasarni… Više →

  • Trešnjevački trg

    Trešnjevački trg

    Još na samome početku planskoga razvoja Trešnjevke, u Drugoj regulatornoj osnovi grada Zagreba iz 1887., na mjestu današnjeg Trešnjevačkog trga je planiran trg, tada još planskoga imena “Trg U”, na sjecištu puteva koji su vodili kroz još nenaseljen kraj zvan Tratina (otkuda dolazi i ime Tratinskoj cesti). Oko 1920. počinje naseljavanje Trešnjevke i u periodu… Više →

  • Pripreme za zimu

    Pripreme za zimu

    Nekada su Trešnjevčani morali obaviti opsežne pripreme za zimu pa su to postali gotovo povijesno definirani obredi. Među ostalim su to kiseljenje zelja i repe, kolinje i sušenje mesa i kobasica, ali i nabavka ogrjeva. Drva i ugljen su tada bili jedini izvor topline, ali i nužno sredstvo za kuhanje jela i pranje veša. Zima… Više →