Priče grada

  • Gumara Marijan Čavić

    Gumara Marijan Čavić

    Poduzeće je osnovano 1948. godine pod imenom Marijan Čavić. Početna djelatnost se sastojala u popravku i protektiranju autoguma, popravku čizama i zračnica, te proizvodnji gumica za hidraulične kočnice. Ubrzo su uvedeni novi programi pa je proizvodnja usmjerena na rješavanje svih zahtjeva potrošača (i u dobro opremljenoj tvorničkoj prodavaonici), bez obzira na veličinu serije. Kao rezultat… Više →

  • Trgovački centar Point, Vrbani

    Trgovački centar Point, Vrbani

    Trgovački centar Point otvoren je u listopadu 2013. godine nakon desetak godina zastoja gradnje kada je na tome prostoru čamila samo golema jama s temeljima. Gradnju trgovačkog centra je pokrenuo nekadašnji tenisač Bruno Orešar dok je sadašnji vlasnik centra jedan od investicijskih fondova. Prilikom gradnje centra došlo je do spora oko otkupa zemljišta s vlasnicima… Više →

  • Raspela Trešnjevke

    Raspela Trešnjevke

    Raspela su nekad bila sastavni dio svakog sela, dočekivala su i ispraćala putnike na svome putu, bila su znak dobrodošlice i želje za sretnim putovanjem. Iako je na Trešnjevci tokom stoljeća bilo nekoliko sela do dana današnjega se nije sačuvalo puno raspela… gradska izgradnja ih je “pojela” i o njima nije ostalo puno tragova. Najpoznatije… Više →

  • Tramvajsko okretište Prečko

    Tramvajsko okretište Prečko

    Tramvajska okretišta su u pravilu prometna, bučna i uvijek pomalo kaotična mjesta… sjetite se, recimo, Črnomerca, Dubrave… jurnjava na sve strane, život od ranog jutra do kasne noći. Čak je i na manjim okretištima uvijek živahno – Mihaljevac, Borongaj, Zapruđe… uvijek postoji neki razlog za čekanje, neki autobus, trgovina, kafić, barem kiosk. Osim na okretištu… Više →

  • CAOP (Centar za automatsku obradu podataka)

    CAOP (Centar za automatsku obradu podataka)

    Ranih 80-ih godina na krajnjem jugozapadu Prečkog u Paljetkovoj ulici, na samome rubu grada tik uz polja i livade izgrađen je i tehnički je opremljen gradski Centar za automatsku obradu podataka, CAOP, neobična građevina koja obilježava taj dio grada. Godine 1987. odigrao je CAOP važnu ulogu za vrijeme Univerzijade kada je bio glavni nosilac informatičke… Više →

  • Ulične table (i kućne numeracije)

    Ulične table (i kućne numeracije)

    Povijest Trešnjevke moguće je pratiti i kroz njene ulične table, table s imenima ulica. Vjerojatno je najstarija tabla u Kučerinoj ulici (na istočnom kutu, kod starog Samoborskog kolodvora) na kojoj se još može vidjeti oznaka rajona. Pretpostavljamo da ona potječe iz doba izgradnje tog dijela Trešnjevke, iz 30-ih godina 20. stoljeća. Iz slijedećeg perioda, iz… Više →

  • Istarski trg – trg koji nestaje

    Istarski trg – trg koji nestaje

    Jeste li ikad čuli za Istarski trg? To je samo jedan u nizu ulica i trgova koji su tokom posljednjih 50-ak godina nestali ili još tiho nestaju pod navalom novogradnji i urbanističkih promjena. te promjene ne moraju nužno biti loše, no šteta je što toliko mnogo imena i gradskih vizura nestaje gotovo bez ikakvog traga… Više →

  • Ulice s promijenjenim imenima

    Ulice s promijenjenim imenima

    Niti Trešnjevka nije izbjegla promjene imena ulica kroz njenu povijest, iako ih je na njenom teritoriju možda bilo nešto manje nego u drugim zagrebačkim kvartovima. Evo abecedne liste koja će, nadamo se, s vremenom postati potpuna! Adžijina ulica (Samoborska cesta, Ulica Kate Dumbović) Bartolići (Ulica palih omladinaca) Dinarska ulica (Ulica Ruže Crnković) Fočići (Ladovićeva ulica,… Više →

  • Trešnjevački mostovi

    Trešnjevački mostovi

    Iako rijeka Sava čini čitavu južnu granicu Trešnjevke, na njenom području se nalaze tek dva “prava” velika mosta, mosta preko Save, stari Savski most te Jadranski most (u planu su još most na produženoj ulici Oranice nedaleko Petrovaradinske ulice te pješački most kod Jarunskog jezera). No, kako kroz Trešnjevku teče i nekoliko potoka, gledano od… Više →

  • Sidra Trešnjevke

    Sidra Trešnjevke

    Dva oveća sidra krase trešnjevačke javne prostore – oba podalje od Save, u ne baš osobito reprezentativnom okolišu prometne Zagrebačke avenije, jedno od drugoga udaljeno tek 200-300 metara. No, cijela ta “sidrena instalacija” ima čak i svoje ime: “Jadranska vrata” i simbolizira povezanost hrvatskog primorja i zaleđa. Od ta dva sidra, veće i ljepše, uklopljenije… Više →