Center map

Kultura

  • Pjesme o Trešnjevci

    Pjesme o Trešnjevci

    Ovo je kutak za pjesme o Trešnjevci i one koje svojom atmosferom podsjećaju na Trešnjevku nekad i danas! Autor teksta: Drago Britvić Autor muzike i izvođač: Zvonko Špišić Trešnjevačka balada Siđete na jednoj od šest tramvajskih stanica. Obavite posao i vratite se. I nećete saznati ništa. Jer život se ipak ne živi iz publike, On… Više →

  • Pimp my pump

    Pimp my pump

    Ekipa zvana Pimp my pump kreativno oživljuje pumpe za vodu (popularno zvane “Železni Franceki”) od jeseni 2011. Radi se o grupi Trešnjevčana koji su odlučili podsjetiti Zagrepčane na pumpe njihova djetinjstva kreirajući pomoću/kroz njih zanimljive priče, posvete nekim simbolima gradskog života Zagreba. Na Trešnjevci se trenutno mogu naći tek sedam “Franceka”: Žumberačka ulica (u jesen… Više →

  • Ugao Fedora Kritovca u Parku Stara Trešnjevka

    Ugao Fedora Kritovca u Parku Stara Trešnjevka

    Projekt 1POSTOZAUMJETOST i Centar za kulturu Trešnjevka su dana 30. listopada 2012. s početkom u 18 sati održali svečano otvorenje spomen-obilježja Fedoru Kritovcu ispred zgrade Cekate-a, na adresi Park Stara Trešnjevka 1. Spomen-obilježje Fedoru Kritovcu primjer je kreativnog blježenja sjećanja u javnom prostoru, a oblikovanjem se oslanja na Kritovčevu neuobičajenu pojavu, dok se izbor lokacije… Više →

  • Fedor Kritovac

    Fedor Kritovac

    Fedor Kritovac je bio arhitekt, urbani sociolog, aktivist, životom i djelovanjem vezan za grad Zagreb na više načina. Tijekom života radio je kao suradnik u Centru za industrijsko oblikovanje, a do mirovine u Institutu građevinarstva Hrvatske. No, jednako važno mjesto zauzima djelovanje vezano za neiscrpne gradske teme vrlo širokog raspona, što najbolje dolazi do izražaja… Više →

  • Kino Končar

    Kino Končar

    Na dijelu dvorišta tvornice Rade Končar omeđeno Fallerovim šetalištem uz nogometno igralište i na sjeveru Klanječkom ulicom, uz sjevernu ogradu tvornice, bile su poslije Drugog svjetskog rata dvije zgrade. Jedna s dvoranom za velike skupove i konferencije radnika Končara, a u drugoj su bile dvorane za sobne sportove, boks, hrvanje, judo i stolni tenis. Kino… Više →

  • Crkve Trešnjevke

    Crkve Trešnjevke

    Na Trešnjevci se nalazi dvanaest zanimljivih sakralnih objekata, saznajte nešto više o njima iz ovog kronološkog popisa! Kapela Uzvišenja Sv. Križa u ulici Jarun, sagrađena 1932., koja je time najstariji sakralni objekat na Trešnjevci, danas pripada Župi Duha svetoga – vidi o povijesti. Crkva Sv. Josipa, Trakošćanska 47 (Stara Trešnjevka) (Župa Sv. Josipa) – od 03.12.1939.… Više →

  • Osnovna škola Kralja Tomislava

    Osnovna škola Kralja Tomislava

    Mješovita pučka škola na Novoj cesti na Trešnjevci otvorena je 1928. godine. Te prve godine u školu je upisano 810 učenika, raspoređenih u 16 odjeljenja. Već iduće školske godine 1929/30. dijeli se na dječačku i djevojačku te zbog velikog broja učenika djeluje na tri lokacije. Intenzivnom izgradnjom ovog naselja te doseljavanjem sve većeg broja stanovništva… Više →

  • Kazalište Trešnja

    Kazalište Trešnja

    Kazalište Trešnja dio je odrastanja zagrebačke djece još od polovine prošlog stoljeća. Prva predstava koja je izvedena bila je “Crvenkapica” u režiji Nade Kubinek. Davne 1954. godine utemeljeno je Pionirsko amatersko kazalište sa sjedištem na današnjoj adresi. Malo kazalište naporno radi i nakon više od 300 izvedbi i prve nagrade na prvom Festivalu djeteta u… Više →

  • Knjižnice Trešnjevke

    Knjižnice Trešnjevke

    Nakon drugog svjetskog rata započet je život trešnjevačke knjižnice – 1947. godine je otvorena čitaonica u Ozaljskoj ulici, u polupodrumskim prostorijama jedne niske zgrade koja više ne postoji između Sokolgradske i Dobojske ulice. Čitaonica je bila snabdjevena isključivo dnevnim novinama, tjednicima Globus, Arena i Vjesnik u srijedu, dječjim izdanjima Plavi vjesnik i Politikin zabavnik te nekim mjesečnim izdanjima.… Više →

  • Trešnjevačke kocke

    Trešnjevačke kocke

    Prolazak glavnom trešnjevačkom osi – Tratinskom i Ozaljskom ulicom suočava prolaznika s nekoliko naizgled nepovezanih fenomena: desetine zapuštenih izloga zatvorenih poslovnih lokala, pješačke zone zasićene parkiranim automobilima, derutna pročelja, pločnik i ulica, manjak zelenila. Na razini impresije ovi su raznorodni fenomeni svedeni na osjećaj praznine, opustošenosti, vrlo sličan onom koji ostavlja i prolazak, primjerice Ilicom… Više →