Prečko

Prečko je kvart koji obuhvaća jugozapad Trešnjevke i njene gradske četvrti Trešnjevka-jug. Omeđen je Zagrebačkom avenijom na sjeveru, zamišljenom linijom istočno od Odakove, Štefanićeve i Sibeliusove ulice sa istoka, rijekom Savom sa juga te ulicom Svilkovići sa zapada. Povijest Prečkog seže u srednjovjekovna vremena kada je to bilo jedno od sela uz tada rukavcima bogatu… Više →
Lova do krova
Svako vrijeme i svako mjesto ima svoje “narodske” izraze za novac pa je tako i u nizu trešnjevačkih desetljeća postojao niz raznoraznih izraza za novac, kintu, lovu, pare… Kinta (= novac) je jedan od autoru ovoga teksta najdražih izraza, a najdraža izvedenica je bez sumnje “dekintiran”, onaj koji je bez novaca. Taj se izraz rabio… Više →
Trešnjevka na Savi
Odnos Trešnjevke i Save je vrlo sličan odnosu Zagreba i Save, iako su si bliski susjedi zapravo je teško reći da li se vole ili ne vole – Sava čini cijelu južnu granicu Trešnjevke, no ona je zapravo gotovo posve izolirana od svakodnevnog trešnjevačkog života. Savu možete vidjeti sa starog Savskog mosta (ako ste pješak ili… Više →
Trešnjevačke magle
Trešnjevka je jedan od potpuno ravnih zagrebačkih kvartova, a cijelu njenu južnu granicu čini rijeka Sava. K tome, na trešnjevačkom području se nalazi i Jarunsko jezero, najveće zagrebačko jezero… Imajući sve to u vidu, nije uopće čudno što su Trešnjevka i magla dva usko vezana pojma. No, bilo bi nepravedno ostati samo na tome jer… Više →
Trešnjevačke brajde
U većini trešnjevačkih naselja još uvijek se mogu pronaći obiteljske kuće – negdje ih ima manje, negdje više, a negdje su gotovo čitava naselja sastavljena od nizova ulica s obiteljskim kućama (Rudeš, Ljubljanica, Gajevo, …). A uz obiteljske kuće u pravilu ide i vrt… a najljepši ukras lijepog vrta je dobro održavana brajda, najčešće na… Više →
Trešnjevački grafiti
Željeli mi to ili ne, grafiti su dio naše svakodnevice, od New Yorka i Berlina pa sve do Trešnjevke i Peščenice. Wikipedija o grafitima kaže slijedeće: Graffiti is writing or drawings that have been scribbled, scratched, or sprayed illicitly on a wall or other surface in a public place. Graffiti ranges from simple written words… Više →
Trešnjevačke štenge
Za kvart tako ravan kao Trešnjevka čudno je da se uopće može pohvaliti nekakvim javnim stubama odnosno “štengama” kako ih zovu trešnjevački starosjedioci. No vrijeme je ostavilo svoj trag i na licu Trešnjevke, izboralo ga i natjeralo njene stanovnike da tu i tamo izgrade poneke stube koje im olakšavaju svakodnevni život. Glavni “krivac” za te… Više →
Trešnjevački kvartovi na Internetu
Znatiželjni kakvi već jesmo željeli smo provjeriti u kojoj su mjeri Trešnjevka i njeni kvartovi prisutni na Internetu gledavši jesu li njihova imena upotrijebljena kao internetske domene. Provjerili smo četiri najčešće internetske domene, .com, .net, .org te .hr i evo naših nalaza! (navedeno stanje zabilježeno je početkom veljače 2016.) Ime Trešnjevka je slobodno za .hr i… Više →
Kako se Trešnjevčani brane od krađa
Iako za vještog lopova nikakva ograda nije nesavladiva prepreka, stanovnici Trešnjevke (i svih susjednih kvartova zagrebačkih predgrađa) smislili su razne načine sprečavanja krađa pa makar se tu radilo o sitnim lopovlucima kao što su krađe voća ili cvijeća iz vrta. Jer, već je i u njihovo uzgajanje uloženo mnogo truda i nikome nije svejedno hoće… Više →
Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (7): Najveći trešnjevački kućni brojevi
Trešnjevka se sâma po sebi ne može pohvaliti osobito dugačkim ulicama – dvije najdulje zagrebačke ulice/ceste, Ilica i Radnička cesta, sa svojih su 5,2 km daleko ispred svih trešnjevačkih prometnica. Isto tako, Ilica sa svojim najvećim kućnim brojem 530 ostaje daleko nedostižna svim trešnjevačkim ulicama. No, pogledajmo svejedno koje trešnjevačke ulice svojim kućnim “numeracijama” premašuju… Više →
Almanah Udruženja trgovaca, Zagreb, 1932.-1935.
Početkom 30-ih godina 20. stoljeća stupio je u Kraljevini Jugoslaviji na snagu Zakon o radnjama koji je, kako stoji u uvodnom slovu Almanaha, “… ostvario davnu želju trgovačkog staleža za što boljom i jačom organizacijom”. Jedna od posljedica tog zakona je bilo i osnivanje prinudnih udruženja trgovaca u cijeloj državi. Jedno od takvih udruženja je… Više →