Center map

Pongračevo

Pongračevo

Pongračevo je kvart omeđen sa zapada potokom Črnomercem, sa sjevera Klanječkom ulicom te trasom „Samoborčeka“ do Selske ceste, s istoka Selskom cestom te s juga Ozaljskom ulicom. To zemljište je do kraja 20-ih godina 20. stoljeća bio u vlasništvu celjske obitelji Pongratz koja ga je tada prodala gradu, a grad je na njemu počeo graditi više… Više →

  • Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (4): Kladim se da ovo niste znali!

    Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (4): Kladim se da ovo niste znali!

    Vjerovali li ili ne, na Trešnjevci postoji najmanje 58 kladionica! Pažljivim brojanjem poslovnica najvećih lanaca kladionica došli smo do broja od 58 kladionica – ovim redoslijedom: Supersport kladionica: 19 poslovnica Hrvatska lutrija: 14 Stanleybet: 9 Favorit i PSK: 6 Germania: 4 Većina tih poslovnica je nagurana oko najprometnijih punktova (Trešnjevački plac, Remiza, tržnica Jarun, centri… Više →

  • “Sused, pismo za vas!” – Pošte Trešnjevke

    “Sused, pismo za vas!” – Pošte Trešnjevke

    Nije poznato kada je otvorena prva pošta na području današnje Trešnjevke, no to je najvjerojatnije bilo tokom 30-ih godina prošloga stoljeća. Obzirom da je Savska cesta bila važna prometnica još puno prije urbanizacije ostatka Trešnjevke posve je moguće da je prva trešnjevačka pošta bila upravo ona koja je dugo vremena djelovala na zapadnoj strani Savske… Više →

  • Starija povijest Trešnjevke

    Starija povijest Trešnjevke

    Ime Trešnjevke nije osobito dugog vijeka, prvi puta se pojavilo u 30-im godinama 20. stoljeća za središnji dio oko današnjeg Trešnjevačkog trga koji je, čini se, spontano nastao na raskršću nekoliko puteva između kvartova Tratine (uz današnju Tratinsku ulicu), sela Horvata te krajeva na tadašnjoj zapadnoj gradskoj međi uz potok Črnomerec. No, područje koje danas… Više →

  • Pongračevo – imena bez trgova i trgovi bez imena

    Pongračevo – imena bez trgova i trgovi bez imena

    Pongračevo je pomalo neobičan kvart – pruža se između potoka Črnomerca na zapadu i Selske ceste na istoku te Klanječke ulice na sjeveru i Ozaljske na jugu, no njegovo glavno okupljalište i pravi centar nalaze se na samom rubu, kod Remize. Kroz Pongračevo vode tek dvije transportno značajnije ulice, Baštijanova u smjeru istok-zapad te Vitezićeva-Stubička… Više →

  • Njeno veličanstvo klupa

    Njeno veličanstvo klupa

    Jedan od osnovnih znakova dobrodošlice svakoga grada i kvarta na svijetu su klupe – one pružaju odmor umornim čekačima autobusa i tramvaja, roditeljima koji čekaju da im se djeca istrče na dječjem igralištu, umirovljenicima pružaju mogućnost za čitanje novina, susjedama za trač-partiju, a kvartovskim “kronerima” mjesto za pivicu-dvije-tri-četiri… Klupe pomažu i domaćinima i gostima, zaposlenima… Više →

  • Advent na Trešnjevci

    Advent na Trešnjevci

    Adventsko je doba doba iščekivanja… doba iščekivanja Božića, doba iščekivanja završetka polugodišta ili semestra, iščekivanja dana godišnjih odmora, iščekivanja trenutaka odmora, trenutaka koje ćemo provesti s našim najbližima ………………… Tokom Adventa su zimski dani najkraći, često sivi, tmurni, hladni… no, ljudi se u svojem iščekivanju okružuju svjetlom i toplinom … pale svijeće, šarene lampice, piju… Više →

  • Javno kupalište u Creskoj ulici

    Javno kupalište u Creskoj ulici

    Gradska općina je 1936. godine adaptirala nekoliko prostorija u svojoj zgradi u Creskoj ulici 5 i tako osposobila još jedno zagrebačko javno kupalište, prvo na Trešnjevci. Prema navodima iz rada Ariane Štulhofer “Prilog istraživanju povijesti izgradnje športsko-reakreacijskih objekata u Zagrebu” (izdanje 1995. godine) kupalište je imalo samo tri kade i kapacitet od otprilike 60 kupanja… Više →

  • Voda koja život znači

    Voda koja život znači

    Između dva rata, Zagreb se velikom brzinom širio na područje zapadno od Savske ceste, na Trešnjevku. Međutim to širenje nije pratila komunalna infrastruktura, pa su kanalizacija a posebno vodovod, dugo, dugo bili za Trešnjevčane neostvarena želja. Zbog takovog stanja se ta zagrebačka periferija (ali i mnoga druga prigradska naselja, tada) vodom snabdijevala iz zagrebačkog podzemlja… Više →

  • Administrativni pogled na Trešnjevku nekad

    Administrativni pogled na Trešnjevku nekad

    Od ujedinjenja Zagreba 1850. godine pa do kraja Drugog svjetskog rata 1945. današnje područje Trešnjevke je bilo tek dijelom u sastavu grada Zagreba. Dio istočno od potoka Črnomerca je bio unutar Zagreba, a dijelovi zapadno od njega (sadašnje Voltino odnosno nekadašnji predio Berek te sela Ljubljanica, Rudeš, Prečko i Jarun) su bili dio općine Gornje… Više →

  • Tramvaj na Trešnjevci

    Tramvaj na Trešnjevci

    Zagreb je dobio svoj prvi tramvaj, tada još konjski, 05.09.1891., povodom Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe (u povodu 50. obljetnice Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva – preteče Zagrebačkog zbora, današnjega Zagrebačkog velesajma). Prve pruge su vodile od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg) kroz Vlašku, Draškovićevu i Jurišićevu ulicu preko Jelačićeva trga te Ilicom do tzv. Južnoga (danas Zapadnoga) kolodvora,… Više →