25. 09. 2015.

Iva Grubiša: Život i značenja tržnice Trešnjevka – sažetak studentskog istraživanja

Iva Grubiša: Život i značenja tržnice Trešnjevka – sažetak studentskog istraživanja Detalj s tržnice Trešnjevka [VR 2015.]

Tržnica Trešnjevka živopisno je i kompleksno mjesto, prožeto brojnim različitim značenjima koja joj pojedinci pridaju ovisno o njihovom osobnom korištenju i percipiranju ovoga prostora. Kako tržnica nastavlja sa svojim životom, bilo u stvarnom vremenu i prostoru, bilo u sjećanjima pojedinaca, tako i njezina značenja i uloge uvijek ostaju samo djelomično dohvatljivi. Gradska tržnica potput trešnjevačke, može postati središtem upisivanja simboličkih značenja u nju samu, u kvart u kojem se nalazi, u grad u kojem se nalazi, a ponekad ona simbolički prelazi granice svojeg kvarta i grada te se koristi kao simbol nacionalne tradicije, distinktivni marker identiteta na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini.

Tržnica je tradicionalno mjesto susreta i okupljanja, mjesto razmjene, a nerijetko je bila i centar gradskog (ili seoskog) života. No, slijedom globalizacije i modernizacije te svih ubrzanih promjena koje suvremeno društvo donosi u gradski život, tržnica postaje zanimljiv fenomen – mjesto koje sada više nije samo mjesto susreta ljudi (iako ta funkcija svakako ostaje važna) već postaje mjesto koje odražava (ponekad prijeporni) dodir domaće, lokalne proizvodnje i prodaje vlastitih proizvoda s jedne strane, sa stranim, krupnim kapitalom kao i lancima raznih brandova s druge. Tržnica tako postaje mjesto između lokalnog i globalnog, ali i mjesto koje ima svoj vlastiti ritam, život i identitet.

Trešnjevačka tržnica dobar je primjer takvog mjesta između, mjesta dodira dviju različitih kultura. Na njoj u suživotu žive prežici kumica s placa – ”OPG-ovci” koji prodaju (ili tvrde da prodaju) lokalne proizvode, koje su sami proizveli u sklopu Obiteljsko–poljoprivrednih gospodarstava (OPG) te takozvani prekupci – ljudi koji preprodaju robu koju ne proizvode sami, već ju nabavljaju na veletržnicama i koja je često uključena u mreže internacionalne trgovine.

Ovisno o životnim povijestima njenih korisnika, ona može biti doživljena kao instrumentalni prostor – prostor rada, ali i kao intimno, unikatno i za osobne povijesti tih pojedinaca posebno mjesto (”moje mjesto”). U potonjem slučaju, ona postaje važan simbol i „srce“ kvarta Trešnjevke, a ponekad joj se pripisuje i distinktivnost u odnosu na druge tržnice u Zagrebu, pri čemu trešnjevački plac za njene korisnike predstavlja ono kakva bi tržnica trebala biti. Percipirana kao takva – prava i autentična, ona ponekad postaje i potencijalni element turističke ponude, nešto posebno, nešto čega „nema nigdje drugdje“.

Dok je za neke trešnjevačka tržnica isključivo instrumentalni prostor, za druge ona predstavlja mnogo više – osobnu povijest kao i povijest kvarta, tradiciju te za njih specifičan spoj gradske i seoske kulture, nešto vrijedno očuvanja i prezentiranja pred drugima.

Tržnica Trešnjevka poslije radnog vremena [GP 2015.]
Tržnica Trešnjevka u predvečerje, poslije radnog vremena [GP 2015.]

Prostor tržnice Trešnjevka, za mnoge je prostor pun potencijala, ali i nedvoljne iskorištenosti i funkcionalnosti. Oko njega se vežu klasična pitanja vezana uz javne prostore: poput onog kako ga transformirati u funkcionalniji prostor, a da pritom njegova javnost i otvorenost ne budu ugroženi. Neki od ovdje izloženih prijedloga, poput onog o ponovnom uvođenju kina na otvorenom, uređenja prostora kroz suradnju sa street art umjetnicima, natkrivanje ali ne i potpuno zatvaranje tržnice, čine mi se kao jeftini i realno izvedivi početni koraci za revitalizaciju ovog prostora. Također, oni bi mogli pridonijeti i ostvarenju nekih od želja lokalnog stanovništva istaknutih kroz istraživanje Centra za kulturu Trešnjevka iz 2009. godine: poticanju različitih oblika aktivnosti i udruživanja građana, organizaciji kulturnih, zabavnih i rekreacijskih programa te jačanju međusobne povezanosti i kohezije stanovnika Trešnjevke.

Ovaj je tekst sažeta verzija istoimenog rada studentice Ive Grubiše „Život i značenja tržnice Trešnjevka“. Oba su teksta (sažetak i cjelokupni rad) nastala kao rezultat istraživanja koje je ona provela u sklopu kolegija Suvremena sociologija i urbano društvo – istraživanja na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Ognjena Čaldarovića i dr. sc. Jane Šarinić.

Povratak na izvorni tekst rada.

Vezani tekstovi:

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )