09. 01. 2014.

Autobusni gradski i prigradski promet na Trešnjevci

Autobusni gradski i prigradski promet na Trešnjevci Staro okretište tramvaja i stajalište autobusa na Remizi (web)

Od samog početka javnog autobusnog prometa u Zagrebu 1927. godine Trešnjevka je bila uključena u mrežu njegovih linija. U rano doba autobusnog prijevoza, prije 60-ih godina 20. stoljeća, autobusnih linija je bilo manje od tramvajskih i prometovale su rjeđe, uglavnom su povezivale centar grada s tada udaljenijim kvartovima/selima do kojih tramvaj još nije dopirao. Kao zanimljivost, glavno autobusno stajalište (“remiza”) dugo je vremena bila uz Savsku cestu (ne znamo je li s trešnjevačke ili s trnjanske strane), sve do 1951., a nakon toga su se autobusi premjestili u “krug” trešnjevačke tramvajske Remize, u ulicu Vurovčica, gdje su bili garažirani sve do 80-ih godina kada su izgrađene autobusne garaže i servisne radionice u Podsusedu i Dubravi, dok je garaža u Vurovčici (sadašnjoj Puljskoj ulici) pretvorena u specijalizirani servis za autobuse.

Pogledajmo kako je izgledao razvoj autobusnih linija na Trešnjevci i općenito u Zagrebu!

Prve zagrebačke autobusne linije (firma Autobus-promet) pokrenute su 11.08.1927. kada su autobusi krenuli s Akademskog trga (današnji Trg maršala Tita) za Samobor (preko Podsuseda) i Savsko kupalište (po Savskoj cesti), što je ujedno bila prva autobusna linija po tlu Trešnjevke.

20.07.1928. dolazi do reorganizacije autobusnog prijevoza i do daljnjega prometovale su slijedeće linije:

  • 2 Gornji grad – Jelačić trg
  • 3 Zrinjevac – Trešnjevka (nije poznato kojom trasom i do kuda je taj autobus vozio)
  • 4 Zrinjevac – Kanal
  • 5 Pejačevićev trg (danas Britanski trg) – Pantovčak
  • 6 Zrinjevac – Trnje
  • 6a Zrinjevac – Trnje (po Paromlinskoj)
  • 8 Zrinjevac – Vrapče – Podsused (samo za vrijeme kupališne sezone)
  • 9 Zrinjevac – Savsko kupalište (samo za vrijeme kupališne sezone)

28.05.1930. trgovačka tvrtka Barešić dobiva koncesiju za gradski autobusni prijevoz na slijedećim linijama:

  • 1 Trešnjevka
  • 2 Trnje (kružna pruga)
  • 3 Kanal
  • 4 Gornji grad
  • 5 Pantovčak (kružna linija)
  • 6 Petrova
  • 7 Mirogoj
  • 8 Peščenica
  • 9 Tuškanac – Cmrok (kružna linija)
  • 10 Kolodvorska – Magazinska
  • 11 Savsko kupalište (sezonska linija)
  • 12 Sajmena
  • 13 Bijenička
  • 14 Noćna linija

Ta organizacija linija nije dugo trajala jer već 26.04.1931. sve autobusne linije preuzima ZET i to sa slijedećim odredištima:

  • 1 Zrinjski trg – Trešnjevka (6 autobusa)

Autobus "Steyr" iz Austrije kojim je započela promet Gradska štedionica 1931. godine - preneseno iz Monografije ZET-a Autobus “Steyr” iz Austrije kojim je započeo promet ZET-a 1931. godine – preneseno iz Monografije ZET-a

  • 2 Zrinjski trg – Trnje (1 autobus)
  • 3 Zrinjski trg – Zagorska (1 autobus)
  • 4 Zrinjski trg – Vrapče (1 autobus)
  • 5 Jelačićev trg – Trg Stjepana Radića (1 autobus)
  • 6 Pejačevićev trg – Pantovčak (1 autobus)
  • Noćna linija Zrinjski trg – Trešnjevka
  • Noćna linija Jelačićev trg – Črnomerec

Autobusna linija broj 1 je ukinuta nakon što je 1935. sagrađena tramvajska pruga do Remize.

Godine 1940. došlo je do ponovne reorganizacije linija i autobusne linije se više ne vode paralelno s tramvajskima, već se nadovezuju na njih. No, kako je to već bilo vrijeme uoči rata, ta organizacija nije dugo živjela.

Nakon Drugog svjetskog rata dugo nije bilo nikakvih autobusnih linija na Trešnjevci – planovi grada od 1948., 1953. i 1954. naznačuju samo autobusnu liniju Savski most – Remetinec. Urbanizirani dijelovi Trešnjevke su bili povezani sa centrom preko tramvaja po Ulici Rade Končara i Savskoj cesti, dok je stanovništvo rubnih dijelova pješačilo do tramvaja, bilo do neke od spomenutih ulica (Horvati, Jarun, Gredice), bilo do ne tako daleke Ilice (sjeverni dijelovi Rudeša).

Nije točno poznato kada je provozio autobus od Trga braće Mažuranić do Voltinog naselja, no to je sigurno bilo u ranim 60-ima i time je to postala prva prava autobusna linija na Trešnjevci u suvremenom Zagrebu (1969. je to bila linija 31). Pretpostavljamo da je linija pokrenuta i zbog gradnje Voltinog naselja i zbog sve većeg širenja tvornice Rade Končar. Koliko je nama poznato trasa te linije se nije mijenjala svih tih godina i danas prometuje pod brojem 118.

Sudar “Samoborčeka” i ZET-ova autobusa na raskršću Zagorske, Tomislavove i Fallerova šetališta; Snimljeno 60-ih Sudar “Samoborčeka” i ZET-ova autobusa na raskršću Zagorske, Tomislavove i Fallerova šetališta; Snimljeno 60-ih

Zapadni dijelovi grada su dobili autobusnu vezu s centrom krajem 60-ih ili početkom 70-ih. Autobus je vozio do Španskog (u nekim periodima samo do Prečkog) i to prvo iz centra grada, a tek kasnije od Remize (1969. je to bila linija 28 i vozila je do Savske Opatovine). Ta linija je tokom vremena više puta mijenjala svoje brojeve i trase, no zajedničko joj je bilo da je prometovala po Ljubljanskoj cesti/aveniji (danas Zagrebačkoj aveniji), a okretište je prvo bilo u Prečkom (u blizini tržnice Prečko, Matetićeva ulica), a zatim kasnije i sve do sada u Ulici Slavenskoga. Danas ta linija prometuje pod brojem 114.

Jarun je dobio svoju autobusnu liniju u 80-ima, prvo je vozila od Trešnjevačkog trga da bi produženjem Horvaćanske ceste pred Univerzijadu poprimila današnju trasu, Ljubljanica – Jarun. Njezin broj je 113.

Krajem 80-ih s ukidanjem tramvaja broj 16 koji je povezivao Črnomerec s Novim Zagrebom dolazi do puštanja u rad autobusne linije 109 Črnomerec – Dugave preko Selske ceste koja je danas jedna od najopterećenijih autobusnih linija u gradu.

Rudeš je dugo vremena bio bez svoje autobusne linije tako da su stanovnici tog dijela Trešnjevke ili pješačili do tramvaja na Remizi ili do Ilice ili se pak služili autobusom za Voltino naselje. No, krajem 90-ih se uvodi autobusna linija Črnomerec – Zagrebačka koja je do dovršenja podvožnjaka ispod pruge na Zagrebačkoj cesti vozila preko Selske i Zagorske/Tomislavove, a okretala se negdje kod Oranica. Po izgradnji podvožnjaka 1998. autobusna linija prometuje direktno, a koju godinu nakon 2000. linija se produžava sve do Prečkog i nosi broj 134.

Tokom vremena i izgradnjom grada prema zapadu dolazi do potrebe za novim linijama čija su odredišta zapadnije od Trešnjevke, ali započinju kod Remize – to su linije za Špansko (linija 115) i Podsused (linija 116). Istovremeno se direktnom autobusnom linijom povezuju i Jankomir i Žitnjak (linija 107), a uvodi se i polukružna linija 168 Savski most – Lučko – Ježdovec – Prečko koja ima svoj početak i kraj na Trešnjevci, ali je gotovo cijela njena trasa izvan Trešnjevke.

Klasična cestovna oznaka autobusnog stajališta (s osebujnim oblikom slova 's') [VR 2014.]
Klasična cestovna oznaka autobusnog stajališta (s osebujnim oblikom slova ‘s’) [VR 2014.]

S godinama se povećava i broj autobusnih linija koje povezuju Savski most s udaljenijim gradskim i prigradskim naseljima. današnja lista uključuje slijedeće linije:

  • Linija 108 Glavni kolodvor – Savski most
  • Linija 110 Savski most – Botinec
  • Linija 111 Savski most – Stupnik – Stupnički Obrež
  • Linija 112 Savski most – Lučko
  • Linija 132 Savski most – Goli breg – Brezovica
  • Linija 133 Savski most – Sveta Klara – Čehi
  • Linija 159 Savski most – Strmec Odranski
  • Linija 161 Savski most – Kupinečki Kraljevac – Štrpet
  • Linija 162 Savski most – Ašpergeri – Kupinec
  • Linija 163 Savski most – Donji Trputci – Gornji Trputci
  • Linija 164 Savski most – Horvati
  • Linija 165 Savski most – Klinča sela
  • Linija 169 Savski most – Kupinec
  • Linija 315 Savski most – Lukavec

Tokom 80-ih i ranih 90-ih godina sa Savskog mosta su polazile i ZET-ove linije za Jastrebarsko i Donju Kupčinu, no tada je te linije preuzelo poduzeće Samoborček te danas sa Savskog mosta kreću slijedeće njihove linije:

  • Linija 159 Savski most – Galgovo – Drežnik/Sv. Martin
  • Linija 260 Savski most – Jastrebarsko – Lulić
  • Linija 263 Savski most – Kupinečki kraljevec – Donja Kupčina

Isto tako Samoborčekova linija 153 (preko Sv. Nedelje za Samobor) kreće s Trešnjevke, a linija 155 (Autobusni kolodvor – Sv Nedelja – Samobor) staje na nekim stanicama na Trešnjevci.

Podaci su preuzeti iz Monografije ZET-a, izdanje 2001. godine te pojedinih planova grada, iz 1948., 1954., 1961., 1993. ….)

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Komentari 4

  1. PsychoMichelle 13.03.2014, 23:16

    cool ideš, a karta za 2014u

  2. Ivan 03.03.2016, 13:50

    Pozdrav, par malih dodataka 🙂 , na Matetićevoj nije bilo okretište nego samo početno-krajnje ugibalište kroz koje je kružno vozila linija 114, sjećam se ugibališta koje je 90-ih služilo kao parkiralište (iako još uvijek s žutim natpisom bus na asfaltu) a trasa linije je bila, kako su ljudi pričali, jednosmjerno Ul. Prečko-Dobronićeva-Matetićeva i dalje na Slavenskog i Ljubljansku.
    Što se tiče moderne trase, bez Ul. Prečko, sjećam se da je još početkom 80-ih bila Jarnovićeva-Slavenskog bez dodatka do zapadnog kraja naselja, kasnije je produženo poslije nekih radova na Matetićevoj, i postojala je još jedna jako kratka stanica kod raskrižja Jarnovićeva-Matetićeva koje je uklonjeno dolaskom tramvaja.

    U to doba je linija 107 vozila Ljubljanica – Kozari Bok, a od ranih 90-ih Prečko – Kozari Bok istom trasom kao 114, produžena je na Jankomir poslije nego je neko vrijeme bila potpuno ukinuta za vrijeme gradnje podvožnjaka Ljubljanska-Slavonska pod Savskom kasnih 90-ih, ali oko 1996. je sigurno još vozila u Prečko.

    Linija 134 je imala okretište na sjevernom dijelu raskrižja Zagrebačka-Oranice koje je prije obnove Zagrebačke ceste bilo jako široko, danas je tamo samo travnjak. Jedno vrijeme je bila ukinuta a kratko prije puštanja podovožnjaka Zagrebačka, dok je ostatak ceste bio napravljen ali podvožnjak još ne, je vozila malo duže kružno u Rudeš trasom Zagrebačka – Frangeša-Mihanovića – Jablanska, no ta regulacija je trajala možda godinu dana… Produžena je u Prečko istovremeno s otvaranjem podvožnjaka.

    Ako je možda zanimljivo, još do prošlog desetljeća je postojala linija 117 Ljubljanica-Jankomir-Stenjevec koja je pratila 116 pa se od raskrižja Škorpikova-Samoborska vraćala Samoborskom do crkve u Stenjevcu, dakle bila je dosta nelogična, uglavnom vozila je svakih 30 minuta samo u “špici”, slično kao 107, Ukinuta je nekad pojavom centra King Cross i ostalih po Jankomiru kad je valjda odlučeno da je racionalnije pojačati liniju 116.

    ZET-ovi brojevi samoborskih linija su bili 453 i 455 (Samoborček-Autoturist su na većini linija samo zamijenili 4xx za svoj 1xx). 455 je tad vozila na ZET-ov terminal Glavni kolodvor.

    I možda najbitnije, linija 109, nije puštena kao potpuno nova na trasu Črnomerec-Dugave, nekad prije 1991. je vozila 109 Ljubljanica-Dugave i tad je bila već dosta jaka linija, dobro se sjećam kad smo išli busom iz Prečkog u Dugave s jednog od dalekih južnih perona terminala Ljubljanica kod strica kad sam bio mali 🙂 , a ne kao kasnije do Selske… Spojena je valjda s linijom 139 Črnomerec-Ljubljanica koje se ne sjećam ali stoji u ZET-ovoj monografiji 1991. Uglavnom, ukidanjem tramvaja 16 linija 109 se nije pojavila kao potpuno nova nego kao promjena-spajanje dvije postojeće.

  3. vanja 03.03.2016, 13:53

    Ivane, zahvaljujemo na vrlo korisnim i opširnim nadopunama – svaka čast!

  4. Ivan 03.03.2016, 15:15

    Nema na čemu. 🙂
    Samo da se malo ispravim, mislio sam kod Prečkog i 114 na rutu Jarnovićeva-Slavenskog pa zatim produženje Jarnovićeva-Matetićeva-Slavenskog početkom 90-ih, početkom 80-ih nisam još bio rođen :)) ali tada je navodno trasa još bila kroz Ul. Prečko, ne znam kad se točno dogodila promjena ta prva promjena na Jarnovićevu…

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )